07 prosinca 2011

Kratki psihološki test

Posjetite ovaj LINK na varljiv.org

Riješili?


Što ovaj test govori o meni?
Ovo je prilagođena verzija testa nazvanog CRT (Cognitive Reflection Test). Iako je "jednostavan" (u smislu da ih se može lako razumjeti), da bi ste došli do ispravnog odgovora potrebno je odoljeti porivu da unesete odgovor koji vam spontano pada na pamet. Primjerice, kod prvog pitanja većina ljudi prvo pomisli kako loptica košta deset kuna.

Studije pokazuju kako većina obrazovanih ljudi - onih čije je znanje matematike dovoljno da riješe bilo kakav zadatak toga tipa - ne uspijevaju točno riješiti sva tri zadatka. Detaljnije proučavanje onih koji su loše riješili CRT ukazuje da ti ljudi i inače nevoljko provjeravaju svoje intuicije: impulzivni su, nestrpljivi i teže brzom zadovoljenju. Na primjer, kad su ih pitali koliko bi doplatiti za brzu isporuku knjige, ljudi koji su imali loš rezultat na CRT-u bili su spremni platiti dvostruko više za brzu uslugu od onih s dobrim rezultatom.

Rezultati na CRT-u su vezani i uz religioznost. Jedna studija tvrdi kako ljudi koji daju intuitivne odgovore na CRT-u (to su redom: "10", "100" i "24") ujedno više vjeruju u Boga, čak i kad se kontrolira na obrazovanje, prihod, političku orijentaciju, inteligenciju i druge osobine. Štoviše, takve osobe kažu kako su postale religioznije nego što su bile u djetinjstvu, što bi moglo značiti da njihov način razmišljanja s vremenom utječe na promjenu stavova.

Također je zanimljivo da se na "prolaznost" CRT-a može utjecati relativno jednostavnim trikovima. Primjerice, ako test ispišete na način da bude slabije čitljiv (koristite manji font, bljeđa slova i slično), prolaznost će biti puno bolja. Ako se od vas traži da se prisjetite situacije kada vas je pažljivo razmišljanje dovelo do pravog rješenja, ili čak samo da se mrštite dok rješavate test, to može dovesti do bolje koncentracije i do kritičke provjere intuitivnog odgovora.

Mozak-lijenčina
Iz ovih i sličnih istraživanja počinje se uobličavati slika našeg uma u kojem ulogu igraju dva različita sustava ili dvije vrste mentalnih procesa: jedan je brz i revan, ali ujedno i lakomislen; drugi je spor i promišljen, ali je velika lijenčina. Sustav 1 automatski reagira na podražaje, dok kod sustava 2 imamo osjećaj svjesnog, kontroliranog razmišljanja. Sustav 2 je teško natjerati da se "probudi" i potrudi oko rješavanja ovakvih zadataka, jer se čine dovoljno jednostavni da ih može odraditi i sustav 1. Pretpostavlja se da navedeni trikovi rade na način da angažiraju sustav 2 oko nekih drugih stvari (npr. da razumije što piše u testu); a onda, kad je već "upaljen", usput odradi i samo rješavanje problema.

"Sustav 1": automatsko, spontano, intuitivno rješavanje problema je vrlo koristan način rada mozga; bez njega bi bili potpuno izgubljeni. Problem je u tome što svijet oko nas postaje sve složeniji, sve neintuitivniji, sve manje nalik na okolinu za koju je naš mozak bio prilagođen. Kako reagirati u situacijama u kojima bi trebali posumnjati da nam sama intuicija nije dovoljna, a naši "viši" mentalni kapaciteti se ne žele "upaliti"? Kako se motivirati da odolimo malom glasu koji kaže: "Znam! Ovo znam! Ne trebaš više razmišljati"? Odgovori na ova pitanja bi sigurno bili jako korisni.

Na kraju jedna napomena: znanstveni dokazi koje smo spomenuli su još poprilično friški. Priča oko "dva sustava" je više slikovit prikaz nego precizan opis funkcioniranja našeg mozga. Prerano je za zaključke na koje bi se mogli osloniti u praksi, ali mislim da je ovo područje dovoljno razrađeno i zanimljivo da se o njemu isplati razmišljati i raspravljati.

Hvala varljiv.org na ovom poučnom te(k)stu!

Nema komentara :

Objavi komentar